Piše: Budo Simonović
Nepuna dva mjeseca nakon podviga učitelja Miladina Zarića, koji je stavljajući život na kocku spasio željezni most na Savi kod željezničke stanice, na predlog maršala Tita na njegovim prsima je, pored Obilića medalje, Krsta kralja Petra Prvog i Albanske spomenice, odličja koja je za hrabrost i zasluge za narod i otadžbinu zavrijedio u Balkanskim i Prvom svjetskom ratu, zasijao je i Oreden za hrabrost nove jugoslovenske države.
Ubrzo potom neustrašivi učitelj iz okoline Kosjerića dobio je i dva visoka ruska odličja za hrabrost i zasluge, jer je spaseni most imao i te kakvog značaja za rusku Crvenu armiju i njeno nastupanje ka zapadu i progon Njemaca sa Balkana.
Svojevremeno je i jedna ulica u Borči kod Beograda dobila njegovo ime, učitelja Miladina Zarića, ali je, čini se, tada učinjen veliki grijeh i nepravda što nije uslišen predlog da njegovo ime ponese most koji je spasio od rušenja. Borci i antifašisti Kosjerića i Beograda su, međutim, prije dvije godine samoinicijativno ispod mosta postavili spomen-ploču sa imenom Miladina Zarića, kako njegov podvig nikad ne bi pao u zaborav.
A u priči o prokletstvu Brankovog mosta, poglavlje za sebe predstavlja i Staro sajmište sagrađeno na ledini, tik uz most, na lijevoj obali Save. Ono će za vrijeme Drugog svjetskog rata biti pretvoreno u pakao, postati tamnica i strašno mučilište rodoljuba iz kojeg se ni svaki drugi nije vratio kući. Na bronzanoj ploči ispred spomenika veliukomučenicima sa Starog sajmišta, za veliko čudo podignutog tek prije dvadesetak godina, nedaleko od Brankovog mosta, stoji zapis na srpskom i engleskom jeziku:
„Ovde na Sajmištu, u nacističkom koncentracionom logoru za vreme okupacije Jugoslavije 1941. do 1944. izvršen je ratni zločin i genocid nad oko sto hiljada rodoljuba, učesnika narodnooslobodilačke borbe, nad decom, ženama i starcima. Svaki drugi zatočenik ubijen je u logoru ili na stratištima Jajinci, Bežanijska kosa, Jabuka i Ostrovačka ada. Mnogi su odvedeni u nemačke logore smrti širom okupirane Evrope. Najviše je stradalo Srba, Jevreja i Roma“.
Naglašeno je potom da je spomenik, osim žrtavama i stradalnicima iz logora Staro sajmište, posvećen i žrtvama ustaških zločina u logoru Jasenovac i žartvama mađarskih okupatora, koje su do Beograda donosili talasi Dunava i Save, kao i svim drugim jugoslovenskim žrtvama genocida i palim u herojskom otporu nacizmu i fašizmu.
(KRAJ)
Od sveštenika i ratnika do učitelja
Zanimljivo je da je Miladin Zarić, hrabri i neustrašivi ratnik, koji se proslavio spasavanjem mosta na Savi, namjeravao da se posveti svešteničkom pozivu pa je zavržio bogosloviju u Prizrenu. Neznano kako i zašto, ali mladi duhovnik, koji očigledno nije bio slijepo poslušan, pokoran i ponizan, došao je u „nesporazum“ sa moćnim vladikom Nikolajom Velimirovićem. Svukao je mantiju i odložio epitrahilj i latio se učiteljskog poziva. On će i poslije Drugog svjetskog rata, kao zaslužnik i uglednik, doći u sukob sa novim vlastodršcima i zbog neslaganja sa mnogim „revolucionarnim mjerama“, povući se iz politike.